Ol i save yusim ol 'amino acid' long marasin long redim ol 'compound amino acid infusions' na olsem ol marasin bilong oraitim sik long wokim ol 'polypeptide' marasin. I gat moa long wan handet amino asid we ol i save yusim long marasin, we i gat 22 amino asid we i save kamapim protin na moa long 100 amino asid we i no save kamapim protin.
Ol marasin we i gat planti 'amino acids' i save mekim bikpela wok long 'modern intravenous nutrition' na 'elemental diet therapy', na i save lukautim gut 'nutrition' bilong ol sikmanmeri i gat bikpela sik na sevim laip bilong ol, na dispela i mekim ol i kamap wanpela bikpela marasin tru insait long 'modern medicine'.
Glutamic acid, arginine, aspartic acid, cysteine, L-DOPA, na ol narapela amino acid ol i ken yusim wanwan long stretim ol kain kain sik, namba wan em ol sik bilong leva, ol sik bilong bel, ol sik bilong 'encephalopathy', ol sik bilong 'cardiovascular', na ol sik bilong pulim win, na tu long helpim ol pikinini long helpim bodi bilong ol, na ol 'mucle' rausim marasin nogut. Na tu, ol 'amino acid derivatives' i soim olsem ol inap long helpim sik kensa.
Ol Samting Bilong Laip
Ol protin em ol samting bilong laip; laip em i wanpela kain protin i stap. As yunit bilong protin em i 'amino acid'. Sapos man i sot long wanpela bikpela amino asid, dispela inap long mekim bodi i no wok gut, bagarapim 'metabolism', na bihain em i ken kamapim sik. Maski sampela amino asid we i no bikpela samting i sot long bodi, dispela inap long kamapim hevi long 'metabolic'. Olsem, 'arginine' na 'citrulline' em ol bikpela samting long kamapim 'urea'; sapos yu no kisim inap 'cystine' dispela inap long mekim insulin i go daun na suga long blut i go antap. Na tu, nid bilong 'cystine' na 'arginine' i go antap tru bihain long bagarap; wanpela sot inap long stopim protin long kamap maski i gat inap strong.
Ol bikpela manmeri i nidim ol 'essential amino acids' inap olsem 20%-37% bilong ol 'protein' we ol i nidim. Ol amino asid i save mekim bikpela wok tru insait long kaikai; sampela em ol samting bilong givim swit, sampela em ol samting bilong strongim kaikai, na sampela i save strongim swit, na sampela moa.
1. Teis bilong ol Amino Asid Planti amino asid i gat teis, na dispela i save helpim ol kaikai olsem swit, swit, pait, na strongpela smel. Tryptophan em i no gat posin na em i swit tru; em na ol samting i kam long en em ol gutpela swit samting. Sampela 'amino acid' we i no inap long kapsait long wara i gat pait na em i kamap long 'protein hydrolysis' taim ol i wokim kaikai.
Glutamic acid i save stap long ol protin bilong ol diwai na yu ken kisim long rot bilong haidrolaisim wit gluten. Glutamic acid i gat tupela kain smel bilong 'sour' na 'umami', na 'sourness' em i nambawan tes bilong en. Taim ol i tanim gut wantaim alkali, em i kamapim monosodium glutamate (MSG); bihain long sol i kamap, smel bilong 'glutamate' i pinis, na smel bilong 'umami' i kamap strong moa. MSG em i nambawan samting bilong monosodium glutamate, wanpela samting we planti manmeri i save yusim long strongim umami.
2. Wanpela bilong ol samting we i save kamapim gutpela smel. Kabonil-amine riaksen namel long ol amino asid na suga em i wanpela bikpela samting long kamapim gutpela smel na kala long taim bilong wokim kaikai. Long dispela taim, sampela 'amino acids' na suga i save pinis, na dispela i save kamapim ol 'flavor compounds'. Ol 'amino acid' inap long bagarap taim ol i hatim na kamapim sampela 'flavor compounds', o ol baktiria i ken brukim na kamapim ol 'off-'flavour samting. Olsem na, ol 'amino acids' em ol samting we i save kamap pastaim long ol 'flavor compounds' na tu ol 'nutrients' bilong ol 'spoilage bacteria'.

